
Kopriva
Velika kopriva - Urtica dioica
Mala kopriva - Urtica urens
Drugi nazivi: Zara
Lekoviti deo biljke: Najcesce list, cesto i koren ili vrsni deo biljke.
Opis: Gotovo da ne postoji bice koje na zna kako izgleda kopriva, jer ona u biljnom svetu ima tu ulogu da veoma privlaci paznju, ali neprijatnim povodom.
Paznju privlaci ne izgledom, jer svakako nije ni lepa ni atraktivna, vec svojom osobinom da zestoko opece kozu nesmotrenog prolaznika... javlja se u dve vrste: velika ili prava kopriva, Urtica dioica ("dvodomna") koja dostize visinu od oko 1.5 m i mala kopriva, Urtica urens ("koja zari"), koja ne prelazi visinu od 0.5 m. Iako se visinom razlikuju, morfologija (oblik) im je vrlo slicna, a dejstva u smislu fitoterapije istovetna. Obe vrste imaju cetvrtastu stabljiku (sa cetiri ivice), a listovi su postavljeni u paru - nasuprot jedan drugom. List koprive je srcolikog oblika, produzavajuci se u vrh. Kod velike koprive peteljka je kraca od lista, a kod male koprive i peteljka i list su podjednake duzine... ivice listova su ravnomerno nazubljene, a povrsina im ima naglasenu zilnu strukturu. Stabljika i listovi su obrasli dlacicama koje predstavljaju subjektivno po coveka najimpozantniji deo biljke. Ove dlacice su ustvari depoi mravlje kiseline i histamina, koji se na najmanji dodir lome i izlivaju na kozu, stvarajuci osecaj pecenja i dovodeci do nastanka crvenila i plikova i uopste promena koze, koje su po njoj i dobile naziv kprivnjaca... Od maja, pa tokom celog leta razvijaju se cvetovi u obliku visecih resica, krecuci iz pripoja peteljke za stabljiku...
Nalazista: Kopriva je kosmopolitska biljka u pravom smislu reci. Raste svuda bez obzira na nadmorsku visinu, jer je ima i u ravnicama, a i na visokim planinama. Uglavnom voli nadjubrene podloge, vlazne jarkove i prisustvo bara i vode. Tamo gde je kopriva, tamo je i voda u blizini, sto znaju i iskusni rasljari, kojima je ona dragocena pomoc za odredjivanje mesta za kopanje bunara. Jos jedan znak je rasljarima vazan u smislu otkrivanja vodenih tokova plitko pad zemljom, a to je prisustvo mravinjaka. Mravi nisu samo vredni, oni su i mudri, jer svoja naselja - mravinjake prave u rastresitoj zemlji, poroznoj i uvek neposrednoj iznad vode. A, gde su koprive, tu su i mravi koji obozavaju. Zato prikupljanje mladih listova koprive tokom aprila meseca predstavlja i cest "sukob" sa mravima, koji prionu na koprivu crpeci njima potrebne sadrzaje... Biljkama koje rastu uz koprivu, uoceno je, povecane su kolicine etarskog ulja.
Vreme cvetanja: Od maja do avgusta.
Vreme branja i cuvanje: Prikupljanje koprive se obavlja u zavisnosti od toga, koji se deo koprive zeli. Ako s zeli lisce i mladi vrsni delovi biljke, onda se branje vrsi pre cvetanja. Kako cvetanje sa mnjim ili vecim pomacima dolazi sa mesecom majem, branje listova treba obaviti ranije... Ako se vadi koren koprive, koji je snazan i razgranjen, to se radi ili u jesen ili pre listanja negde u martu. branje se vrsi ili sa rukavicama zbog zarenja, ili vesto hvatajuci za stabljiku i odsecajuci vrsne delove biljke sa listovima... Susi se na senovitim i promajnim mestima, okrecuci je svakodnevno, ali i tada (svakako u pocetku) sa rukavicama zbog peckanja... Skladisti se uobicajeno...
Lekovite materije: Kopriva je pravi prirodni multivitamin prozet mineralima. Sadrzi znacajne kolicine gvozdja, kalcijuma, magnezijuma, fosfor. U sebi ima dosta vitamina C i A (u formi karotenoida - provitamina) i vitamine K, B2 i B5 (pantotenska kiselina). Uz ovo kopriva ima mravlje kiseline, histamina (0,1-0,5%), acetil-holina (1%), silicijumovu kiselinu, glikokinin, sekretin, serotonin (0,02%) itd. Koren sadrzi i sterole (beta-sitosterol).
Lekovita dejstva (indikacije): Mozda najvazniji sastojak cajnih mesavina, za prolecne i jesenje tretmane prociscavanja organizma je upravo kopriva. To su tretmani koje treba sprovoditi u prolece, jer je organizam

Jedna od mogucih cajnih mesavina za lecenje anemije:
list od koprive 7
majcina dusica 7
list sumske jagode 6
list oraha 5
list zalfije 5
preslica 5
hajducica 4
cvet nevena 4 mere su u kasikama (K)
Takve 4 KK (kafene kasike) cajne mesavine preliti sa 600 ml prokljucale vode, poklopiti ostaviti da stoji 40 min, procediti, podeliti u 3 doze i piti prijatno toplo, sladjeno medom po mogucnosti.
Ulazi u sve cajne mesavine kod raznih alergijskih stanja i ispoljavanja u organizmu. Svakako da je kopriva neprijatna i bolna biljka u bukvalnom smislu reci, ali je i dragulj biljnog sveta, neobicno korisna i dragocena u nizu indikacija, bolesti i ljudskih tegoba...

Nuspojave: Nema ih kod koprive...
Нема коментара:
Постави коментар